Danas je Krstovdan: Stari srpski običaj nalaže strog post, najpogodniji je dan za sadnju voća
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas proslavljaju veliki praznik Vozdviženje časnog Krsta, u narodu poznat kao Krstovdan.

Dan se obeležava u slavu na događaj kada je pronađen krst na kojem je razapet Isus Hrist.
Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 18. januara i 27. septembra. Na ovaj dan, običaj nalaže da se strogo posti. Tokom jeseni, jede se samo grožđe i hleb, i tako tokom čitavog dana.
Stari srpski običaj koji se takođe vezuje za Krstovdan, kako za zimski tako i za ovaj jesenji, je da se u ovoj posebnoj noći ostvaruje svaka želja.
Narod veruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema.
Još jedno veliko pravilo je da se na jesenji Krstovdan iskopa velika rupa i u nju posadi voćka, kako bi se grane što više razgranale. Istina je da je upravo ovaj dan najpogodniji za sadnju voća.
U mnogim krajevima se na dan jesenjeg Krstovdana predskazuje i vreme:
- Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
- Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
- Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
- Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
- Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snegovita.
- Ako je vedar, biće suvomrazice.
Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Običaj je da se na taj dan bere i osvećuje bosiljak.
Izvor: Novosti online, Epicentar press
Iz iste kategorije
Komentari (0)
Nema komentara. Budite prvi.







